Vukovar okupio hrvatsko iseljeništvo iz cijeloga svijeta

„Nisam htjela živjeti u prijevodu, nego u originalu.“ Tako je, između ostalog, u svom izlaganju Zašto sam ostala? Moja priča o korijenima, izboru i odgovornosti svoju odluku obrazložila akademkinja Mirna Šitum, jedna od plenarnih izlagačica prvog dana 7. Hrvatskog iseljeničkog kongresa koji se od 25. do 28. lipnja održavao u Vukovaru u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.

Ta je odluka sazrijevala i gradila se na iskustvu u Domovinskom ratu. Prisjećajući se ratnih dana provedenih u sanitetu 4. gardijske brigade, Mirna Šitum uz glazbenu pratnju Nikše Sviličića na gitari izvela je prozno djelo Priča o Vukovarcu.

7. Hrvatski iseljenički zbornik održan je na Veleučilištu „Lavoslav Ružička” / Foto Narrative Studio by Katarina Kapović / Hrvatski iseljenički kongres

O još jednoj akademkinji, pokojnoj Alici Wertheimer-Baletić, govorio je akademik Anđelko Akrap u izlaganju o njezinu doprinosu razvoju suvremene demografije u Hrvatskoj. Dotičući se njezinih demografskih projekcija krajem 1960-ih godina, istaknuo je kako su se ta predviđanja ostvarila, iako je u ono vrijeme kao znanstvenica predlagala korake koji su mogli spriječiti takav razvoj događaja. Njezina su kapitalna djela Demografija i Stanovništvo i razvoj i danas nezaobilazna literatura novim generacijama budućih demografa.

Ostanak, povratak i demografska slika Hrvatske

O demografskim temama nastavilo se i na prvom panelu ovogodišnjeg Hrvatskog iseljeničkog kongresa na kojem su sudjelovali vodeći demografski stručnjaci Stjepan Šterc i Nenad Pokos s Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar, zastupnik u Hrvatskom saboru Josip Jurčević te znanstvenice s Instituta za istraživanje migracija Iva Tadić i Irena Martinović Klarić koje su se u svom izlaganju Vratila bih se sutra: glasovi hrvatskih istraživača o povratku, suradnji i sustavnim preprekama dotakle važnu, ali ne toliko istraženu temu znanstvene dijaspore.

Gospodarska suradnja hrvatskog iseljeništva s domovinom posljednjih godina dobiva sve više oblika, a s novim ulaganjima pojavljuju se i specifične prepreke, najčešće administrativnog karaktera. O tome su na gospodarskom forumu Kongresa raspravljali poduzetnici hrvatskog porijekla iz Australije i SAD-a te pravnici koji se u Hrvatskoj posebno bave pitanjima iseljenika i povratnika. Posebno je u ovom kontekstu bilo iskustvo predsjednika Australsko-hrvatske gospodarske komore Lukea Jurčevića koji je govorio o projektima povezivanja Australije, Vukovara i Škabrnje u sferi poslovanja i obrazovanja. U drugom dijelu gospodarskog foruma raspravi su se pridružili povratnici iz Njemačke i Švicarske koji su po povratku u Hrvatsku pokrenuli vlastite poslove i aktivno se uključili u život lokalne zajednice. Karlo Starčević, vlasnik je Pivovare Ličanka i bivši gradonačelnik Gospića te povratnik iz Njemačke, kao i Kristina Kodža, financijska savjetnica i blogerica u području poduzetništva. Inspirativna je priča mlade Osječanke Margarete Vučak, rođene i odrasle u Švicarskoj, koja je povratkom u grad svojih korijena osnovala školu njemačkog jezika za predškolce.

O bogatoj povijesti i kulturi hrvatske autohtone zajednice u Vojvodini i Srbiji govorilo se na panelu Hrvatski katolici u Srijemu, Bačkoj i Beogradu. Srijemski biskup mons. Fabijan Svalina redoviti je sudionik Hrvatskog iseljeničkog kongresa, a ovaj su mu se put na panelu, koji je izazvao veliki interes među sudionicima, pridružili gvardijan Franjevačkog samostana i župnik župe sv. Ante Padovanskog u Beogradu fra Ilija Alandžak te ekonom Subotičke biskupije vlč. Ivica Ivanković. Poseban je interes izazvao Marin Piuković, upravitelj Fondacije Antun Gustav Matoš osnovane odlukom Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, izlaganjem o trenutačnom položaju, izazovima i perspektivama razvoja Hrvata u Beogradu i Srbiji.

Dodana vrijednost ovogodišnjeg kongresa bili su paneli posvećeni mladima

Demograf Stjepan Šterc

O hrvatskom kulturnom doprinosu na teritoriju današnje Srbije govorilo se i na panelu Kulturna baština i zajednice Hrvata izvan domovine na kojem je povjesničar umjetnosti i suradnik Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Branimir Kopilović predstavio nedovoljno istraženu baštinu hrvatskih kipara i arhitekata.

Na istom panelu lektorica hrvatskog jezika na Nacionalnom sveučilištu Rosario u Argentini Anamarija Sučec predstavila je istraživanje o stogodišnjoj pobožnosti Gospi od Zdravlja u tamošnjoj hrvatskoj zajednici koje je provela s Draganom Nimcem s Instituta za istraživanje migracija. Naselivši se na nepreglednoj ravnici južne Argentine, Hrvati su živjeli odvojeni i stotine kilometara od najbližih sunarodnjaka. Upravo je pobožnost Gospi od Zdravlja i višetjedno hodočašće koje su tada poduzimali bila prilika za susret i razmjenu iskustava, doživljaja i novosti iz domovine.

Nikša Sviličić i Mirna Šitum u izvedbi djela
Priča o Vukovarcu

Interes potomaka južnoameričkih Hrvata nezanemariv je fenomen koji godinama istražuje Maria Florencia Luchetti s Instituta za istraživanje migracija, i sama povratnica iz Argentine. Na nekoliko hibridnih panela okupila je desetak sudionika iz različitih dijelova Latinske Amerike koji su raspravljali o izazovima povratka i useljavanja u Hrvatsku te dijelili vlastita iskustva.

Iseljeništvo kao gospodarski i kulturni partner domovine

O tome kako djelovati globalno, a osjećati lokalno raspravljale su sudionice panela o Hrvatskoj u digitalnom i umjetničkom kontekstu. Hrvatska muzikologinja i diplomatkinja Zdenka Weber istaknula je primjer Ivana Repušića, perspektivnog hrvatskog dirigenta s višegodišnjim stažem u inozemstvu koji se nedavno oprostio od Minhenskog radijskog orkestra kojim je ravnao od 2017. godine. Posebno je naglasila njegovu posvećenost hrvatskim skladateljima koje redovito uvrštava u repertoar svojih orkestara. K tome, njegovo je prebivalište i dalje u Hrvatskoj gdje živi sa suprugom i tri kćeri što sjajno ilustrira kako globalni uspjeh ne ovisi nužno o trajnom preseljenju iz lokalne zajednice.

O još jednom promotoru hrvatske kulture, Hrvatu rođenom izvan granica Hrvatske, Gradišćancu Ivanu Blaževiću govorila je Sanja Vulić izlažući nedovoljno poznate dijelove njegove putopisne proze. Blažević je bio gradišćanskohrvatski književnik i svećenik u Hrvatskoj Kemlji, naselju u blizini granice današnje Mađarske i Slovačke koje je nakon Drugog svjetskog rata prošlo snažne ideološko-političke promjene čija je žrtva bio i on sam. Novinarka i djelatnica Hrvatske matice iseljenika Vesna Kukavica u izlaganju Iseljeničke mreže donatorica hrvatskih korijena predstavila je dvadeset žena koje su tijekom prošlih stoljeća darovale svoje vrijeme i novac u službi Hrvatske, a to čine još i danas. Zanimljivo promišljanje o dezintegraciji hrvatske dijaspore kakvu poznajemo, zbog sve većeg djelovanja digitalnih tehnologija, dala je Tuga Tarle te s pitanjem što donosi budućnost hrvatskog povezivanja u iseljeništvu zaključila prvi dan
kongresa.

Panelom posvećenom 80. obljetnici hrvatskog dušebrižništva za Hrvate u Njemačkoj i Austriji započeo je drugi dan Kongresa. O budućnosti hrvatske pastve u tim zemljama razgovarali su fra Petar Klapež, dugogodišnji voditelj hrvatske župe u Münchenu i aktualni delegat hrvatske inozemne pastve za Njemačku, tajnica hrvatskog dušobrižničkog ureda u Frankfurtu Ella Boljetić, voditelj dušobrižništva Sveučilišne klinike u Grazu vlč. Dragan Jurić i glavni urednik časopisa Živa zajednica, glasila Hrvata u Njemačkoj, Ivan Gavranović.

Od dušobrižništva do mjesta sjećanja

Do kraja prijepodneva održana su još tri panela na temu demografskih promjena na hrvatskom prostoru u posljednja dva stoljeća, a posebno ulaskom Hrvatske u Europsku uniju na kojemu su sudjelovali znanstvenici s Instituta za istraživanje migracija, Fakulteta hrvatskih studija te Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“. Na panelu Književnice, znanstvenice, umjetnice u hrvatskoj dijaspori govorilo se o ulozi žena u promociji hrvatske kulture izvan domovine te njihovom doprinosu novim domovinama. Dodana vrijednost ovogodišnjeg kongresa bili su paneli posvećeni mladima: Mladi u Hrvatskoj: promatrači ili akteri? Uloga mladih u oblikovanju društvenih procesa u Hrvatskoj te Nova adresa: Hrvatska – povratak mladih iz dijaspore kroz studij, rad i nove prilike čiji su sudionici bili članovi Međunarodne mreže hrvatske mladeži.

Posljednji dio kongresa bio je posvećen programskom dijelu o bleiburškim žrtvama i još uvijek nedovoljno istraženom razdoblju hrvatske povijesti neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, koji je organiziran u suradnji s Počasnim bleiburškim vodom. Prikazan je dokumentarni film Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji nakon čega su uslijedila izlaganja istraživača i znanstvenika iz Slovenije i Hrvatske.

Domaćini Kongresa bili su Veleučilište „Lavoslav Ružička“ u čijim je prostorima održan cjelokupni znanstveno-stručni program te Gradski muzej Vukovar koji je izlagačima ustupio prostor za okrepu i nastavak razgovora u ležernom tonu. Za sve je sudionike organiziran posjet važnim mjestima sjećanja u gradu Vukovaru poput vukovarskog vodotornja, ratne bolnice, memorijalnog groblja i masovne grobnice Ovčara te Novog groblja. Kongres je završio svečanom svetom misom za sudionike u crkvi sv. Filipa i Jakova u Vukovaru.